Povijesna težnja hrvatskog naroda počivala je u stoljetnim nastojanjima povezivanja na prostoru između Drave i Jadrana.  U tom procesu zajednice, odnosno ljudi koji ih tvore, kao i različite komunikacije (političke, kulturne, intelektualne, gospodarske, religijske) te mreže koje pri tome nastaju povezivale su hrvatski povijesni prostor i društvo. Zajednice su u srednjovjekovlju i zatvorene i otvorene – omeđene onim što ih je definiralo (bile to gradske zidine kao materijalo vidljivi znak urbaniteta, pravni status, društveni status, profesija, različiti korporativni normativi,  članstva i pripadnosti po određenim kriterijima itd..) i istovremeno pokretljive, otvorene prema novim utjecajima te užim i širim prostornim i društvenim integracijama. Zajednice su uvijek i prostori komunikacija, a u funkcioniranju zajednica, kako urbanih tako i ruralnih,  važnu ulogu imaju mreže, koji mogu biti različitih tipova, te ih se može promatrati iz različitih kutova (obiteljske i rodbinske mreže, institucionalne, diplomatske, prostorne, intelektualne, gospodarske…). Glavni cilj projekta je istražiti i interpretirati složene modele komunikacija i društvenog umrežavanja u urbanim i ruralnim zajednicama hrvatskog srednjovjekovlja i ranomodernog doba te identificirati i interpretirati komunikacijske sustave i društvene mreže u integrativnim procesima toga vremena na prostoru između Drave i Jadrana. Projekt nastoji proširiti spoznaje o sustavima komunikacija i umrežavanja u srednjovjekovnim i ranomodernim zajednicama na hrvatskom prostoru istražujući društvene, prostorne, gospodarske, kulturne, intelektualne i crkvene veze. Konačno, cilj projekta je kontekstualizirati hrvatsku srednjovjekovnu povijest u širem europskom okviru.